npk krka - ulaz lozovac
type: public space
location: lozovac, šibenik county
client: javna ustanova nacionalni park krka
year: 2012
status: public competition entry, third prize
surface area: 2500 m2
author: davor bušnja, ida polzer
floor plan
elevation and section
npk krka - ulaz lozovac
type: public space
location: lozovac, šibenik county
client: javna ustanova nacionalni park krka
year: 2012
status: public competition entry, third prize
surface area: 2500 m2
author: davor bušnja, ida polzer
Nacionalni park Krka - Ulaz Lozovac
Specifičnosti programskog zadatka ulaza Lozovac, kompleksnost namjene, te zatečene pejzažne i tradicionalne vrijednosti prostora upućuju na oblikovno-organizacijski koncept paviljonskog tipa. Inicijalna ideja smještanja paviljona ispod monolitne strehe se transformira: kao i sama kuća, streha se fragmentira u skup pojedinačnih elemenata, međusobno izmaknutih u horizontalnoj i vertikalnoj ravnini. Princip usitnjavanja strehe pruža niz dodanih vrijednosti: formiranje programskih i ambijentalnih mikrolokacija, nesmetano strujanje zraka, indirektno prirodno osvjetljenje unutrašnjosti kompleksa, racionalnost konstrukcije i oblikovno prepoznatljiv izričaj.
Osnovno oblikovno rješenje koje se provlači kroz arhitektonske i krajobrazne strukture je geometrijski element: krug. Kružni elementi i njihove horizontalne i vertikalne pozicije su oblikovna biomimikrija: imitirajući logiku biljnih oblika stvara se struktura koja je između prirode i arhitekture, između unutra i vani, grada i kuće, materijalnosti i svjetla. Tako oblikovana struktura je,unatoč svojoj zadanoj veličini nenametljiva okolnoj prorodi, tradicijskim oblikovnim elementima, te prirodnim znamenitostima Nacionalnog Parka Krka.
Krajobrazno uređenje zone obuhvata i arhitektonski kompleks Lozovac tretirani su kao dva nerazdvojna i nadopunjujuća elementa jedinstvene cjeline. Prožimanje arhitekture i prirode vidljivo je iz funkcionalnih i oblikovnih aspekata. Element kruga i njegove mutacije su stoga dosljedno sprovedene i kroz krajobraz obuhvata, dok krajobrazno uređene površine unutar arhitektonskog kompleksa djeluju kao zelene "pauze" unutar programatski popunjene cjeline.